Šesto čulo oslanja se na unutarnji glas iz tijela i usmjerava ga te utječe na mentalno zdravlje. Iz tog glasovnog čula učimo iz vlastitog iskustva, posebno iz vlastite sposobnosti doživljavanja života. Moj prvi savjet je da ga pažljivo slušate i budete strpljivi kada prolazite kroz teška vremena. Šesto čulo o kojem gotovo nitko ne govori, a moglo bi biti jednako važno za našu dobrobit kao i bilo koje od ostalih pet osjetila. Iz dana u dan, i mnogo dulje nego što zamišljamo, koristimo svoja osjetila, naših pet osjetila. Zato je potrebno usmjeriti pažnju prema njima i početi ih prakticirati u svakodnevnom životu.

Pet osjetila – vid, sluh, njuh, dodir i okus prvi je nabrojao drevni filozof Aristotel u drugoj knjizi (točnije, u traktatu “O duši”). Iako se danas smatra da postoje i neka druga osjetila, ovih pet su osnovna kojima ne samo preživljavamo već i uživamo u životu. Ljudsko tijelo koristi najmanje osam do devet osjetila, a neka istraživanja sugeriraju da ih imamo više od trideset. Uz gore navedenih pet, ključna dodatna osjetila uključuju:

• Propriocepcija nam omogućuje osjećaj položaja dijelova tijela u prostoru, što nam omogućuje kretanje bez gledanja.
• Vestibularni osjet pruža ravnotežu i kretanje koje kontrolira unutarnje uho.
• Nocicepcija je dana sposobnošću osjećanja boli.
• Termocepcija je sposobnost osjećanja temperature (toplog i hladnoće).

U tradicionalnoj medicini – mjeri se interocepcija – traži se sposobnost tijela da osjeti i interpretira vlastite unutarnje signale. Ovo osjetilo detektira stvari koje se čine “nevidljivima”, ali se stalno događaju: otkucaji srca, disanje, glad, kao i temperatura koja prožima vaše tijelo. Iako mu ne posvećujemo puno pažnje, to je izuzetno važan osjet jer osigurava optimalno funkcioniranje svakog sustava u tijelu.

Kada je naše tijelo izvan ravnoteže, na primjer, tjera nas da posegnemo za pićem kada smo žedni ili nam govori da skinemo pulover kada nam je previše toplo. Sve veći broj istraživanja pokazuje da imamo šesto čulo o kojem gotovo nitko ne govori, a moglo bi biti jednako važno za našu dobrobit kao i bilo koje drugo. Zove se interocepcija i to je sposobnost tijela da osjeti i interpretira vlastite unutarnje signale. Ovo osjetilo detektira stvari koje se čine “nevidljivima”, ali se stalno događaju: otkucaji srca, disanje, glad, kao i temperatura koja prožima vaše tijelo.

Interocepcija nadilazi puko reguliranje naših bioloških potreba i može igrati ulogu u nizu mentalnih stanja, uključujući anksioznost, depresiju, PTSP i poremećaje prehrane. Prerano je za donošenje konačnih zaključaka, ali opća je ideja da nam naša svijest o stvarima poput napetosti mišića, disanja i otkucaja srca može dati važne tragove o tome kada je situacija “sigurna” ili “nesigurna”. Kada je ovaj proces poremećen, može doprinijeti mentalnim zdravstvenim stanjima. Na primjer, osoba s anksioznošću može biti izrazito svjesna svog otkucaja srca u situaciji poput društvene interakcije, što je u toj situaciji čini neugodnom.

Osobe s anoreksijom nervozom ne ignoriraju jednostavno signale tijela. Radi se o činjenici da njihov živčani sustav drugačije obrađuje osjete iz želuca, što otežava otkrivanje tih signala, otežava im vjerovanje i učenje iz njih. S vremenom to može doprinijeti postojanosti simptoma čak i nakon što se težina vrati.

Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da su ljudi daleko senzornija bića nego što mislimo. Čak i ako još nemamo naziv za ta osjetila, ona već igraju veću ulogu u našoj dobrobiti nego što mislimo. Bolje razumijevanje svih čimbenika koji utječu na interoceptivne sposobnosti moglo bi biti važno za razvoj boljih tretmana za mnoga mentalna zdravstvena stanja.

Od Hipokratovog doba ‘medicine uz krevet’ do pojave CT skenera, liječnici su se uvijek oslanjali na svoja osjetila kako bi dijagnosticirali i liječili bolesti. Medicinsko obrazovanje, od naukovanja do uspona laboratorija, nastojalo je obučiti osjetila studenata koji moraju djelovati poput medicinskih detektiva. Istovremeno, od antike, rasprava se bavila hijerarhijom osjetila – od plemenitog vida do nižeg dodira i mirisa. Od uspona medicinske i, posebno, anatomske ilustracije u renesansi, liječnici su se bavili odnosom između slike i stvarnosti. One su široko rasprostranjene kroz vrijeme i prostor i bacaju mnogo novog svjetla na medicinske percepcije i kulturne dimenzije iscjeliteljskih umjetnosti.

Naših pet osjetila su način na koji se povezujemo i komuniciramo sa svijetom oko sebe. Ako ste imali sreću iskusiti svih pet osjetila, razmislite o prednostima koje ste imali priliku iskusiti u svom životu. Okus raznih aroma, zvuk glazbenih nota, boje zalaska sunca, topli dodir voljene osobe i miris svježe šalice kave ujutro. Mozak je najsloženiji organ našeg tijela, sastavljen od milijuna neuroloških putova koji omogućuju obradu informacija i komunikaciju. Bilo kakvi poremećaji u tim neurološkim vezama mogu rezultirati gubitkom komunikacije i funkcioniranja. Iako je starenje glavni faktor koji doprinosi gubitku osjetila, gubitak osjetila može se dogoditi i zbog padova, nesreća, bolesti i drugih razloga.

Pet osjetila u neurologiji: simptomi i stanja

Vid – Oko, vidni živac, optička zračenja (ili putevi), a posebno okcipitalni režanj prvenstveno upravljaju vidom. Pad ili gubitak vida može biti uzrokovan ozljedom, bolešću ili neurološkim događajem. Rane promjene vida kreću se od zamagljenog vida do potpunog gubitka vida. U mnogim slučajevima, boje mogu izgledati isprano ili manje živopisno. U drugim slučajevima, ljudi mogu imati problema s razlikovanjem predmeta pri slabom osvjetljenju.

Pacijenti često prijavljuju:

• Viđenje mušica ili malih čestica koje lebde preko njihovog vidnog polja.
• Doživljaj “tunelskog vida” gdje se gubi periferni vid.

Najčešći uzroci neurološkog oštećenja vida

• Moždani udar
• Alzheimerova bolest
• Multipla skleroza (MS)
• Parkinsonova bolest
• Optički neuritis
• Tumor mozga
• Leberova nasljedna optička neuropatija (LHON)
• Kortikalna sljepoća
• Neuromijelitis optike (NMO ili Devicova bolest).

Redovito posjećujte oftalmologa ili optometrista kako biste rano otkrili potencijalne probleme. Uvijek, i mislim stvarno uvijek, nosite sunčane naočale i zaštitne naočale s UV zaštitom kako biste zaštitili oči od štetnih zraka i potencijalnih ozljeda. Dugotrajno izlaganje ekranima može naprezati vaše oči. Obavezno slijedite pravilo 20-20-20: gledajte u nešto udaljeno 6 metara najmanje 20 sekundi svakih 20 minuta. Korištenje filtera za plavo svjetlo na zaslonu računala također može biti korisno.

Okus – Primarno kontroliran gustatornim korteksom, pad ili gubitak okusa može biti uzrokovan ozljedom, bolešću ili neurološkim događajem. Rane promjene okusa mogu se kretati od iskrivljenog okusa do potpunog gubitka okusa. U mnogim slučajevima, hrana koju ste prije uživali može iznenada postati neukusna. U drugim slučajevima, sposobnost razlikovanja slatkog, slanog, kiselog i gorkog može biti oštećena.

Pacijenti često prijavljuju:

• Osjećaj upornog metalnog ili gorkog okusa u ustima.
• Otkriće da sva hrana ima bljutav ili sličan okus, bez obzira na njihov stvarni okus.

Najčešći uzroci neuroloških oštećenja okusa

• Moždani udar
• Multipla skleroza (MS)
• Bellova paraliza
• Parkinsonova bolest
• Demencija
• Bolest (uključujući koronavirus).

Redovito perite zube, koristite zubni konac ili čistač jezika i idite na stomatološke preglede. Loše oralno zdravlje može izravno utjecati na vaš osjet okusa. Pušenje s vremenom može otupjeti vaš osjet okusa. Odmah obavijestite svog liječnika ako osjetite iznenadni gubitak okusa. Razmislite o posjetu ORL liječniku (liječniku specijaliziranom za uho, nos i grlo).

Sluh – Gubitak ili pogoršanje sluha, prvenstveno kontroliran temporalnim režnjem, može biti uzrokovano ozljedom, bolešću ili neurološkim događajem. Rane promjene sluha mogu varirati od iskrivljenih zvukova do potpunog gubitka sluha. U mnogim slučajevima, zvukovi koji su nekada bili jasni mogu postati prigušeni. U drugim slučajevima može biti pogođena sposobnost razlikovanja različitih tonova ili visina.

Pacijenti često prijavljuju:

• Osjećaj tinitusa, stalno zvonjenje ili zujanje u ušima.
• Poteškoće s razumijevanjem govora u bučnom okruženju.

Najčešći uzroci neurološkog oštećenja sluha

• Poremećaj slušnog neuropatijskog spektra (ANSD)
• Akustički neurom
• Multipla skleroza
• Moždani udar
• Ménièreova bolest
• Traumatska ozljeda mozga (TBI)
• Starenje.

Zaštitite uši od dugotrajnih glasnih zvukova. Ako ste redovito izloženi glasnom okruženju, razmislite o korištenju zaštite za uši. Redovito provjeravajte sluh kako biste otkrili rane znakove gubitka sluha.

Dodir – Poremećaj dodira, koji prvenstveno kontrolira parijetalni režanj, može biti uzrokovan ozljedom, bolešću ili neurološkim događajem. Rane promjene u taktilnim osjetima mogu se kretati od utrnulosti na određenim područjima do preosjetljivosti. U mnogim slučajevima, ono što je nekada bio lagani dodir može iznenada postati bolno. U drugim slučajevima, pacijenti možda uopće ne osjećaju ništa na zahvaćenim područjima.

Pacijenti često prijavljuju:

• Osjećaj “trnaca” bez vidljivog razloga
• Osjećaj kao da nose nevidljivu rukavicu ili čarapu, što ograničava njihov osjet dodira.
• Utrnulost, gubitak osjeta ili povećana osjetljivost.
• Često objašnjavam svojim pacijentima da ne mogu točno znati što osjećaju; izraz koji volim koristiti je senzacionalna distorzija.

Najčešći uzroci neuroloških oštećenja dodira

• Multipla skleroza (MS)
• Guillain-Barréov sindrom
• Dijabetička neuropatija
• Sindrom karpalnog tunela
• Hernija diska
• Ozljeda kralježnice.

Pokušajte koristiti teksturirane predmete ili prakticirati meditaciju svjesnosti usmjerenu na tjelesne osjete. Posavjetujte se s liječnikom ako utrnulost ili preosjetljivost potraju, jer to može ukazivati ​​na temeljno neurološko stanje. Laboratorijski testovi, procjena funkcije živaca elektro dijagnostičkim testiranjem i temeljit neurološki pregled mogu biti vrlo korisni u razjašnjavanju ovog procesa.

Miris – Poremećaj mirisa, koji prvenstveno kontrolira olfaktorni korteks u limbičkom sustavu, može biti uzrokovan ozljedom, bolešću ili neurološkim događajem. Rane promjene mirisa mogu varirati od iskrivljavanja mirisa do potpunog gubitka mirisa. U mnogim slučajevima, nekada ugodan miris može se iznenada prepoznati kao neugodan. U drugim slučajevima, sposobnost prepoznavanja mirisa može biti smanjena ili potpuno nestala.

Pacijenti često prijavljuju:

• Nemogućnost razlikovanja različitih vrsta hrane samo na temelju mirisa.
• Osjećaj stalnog mirisa paljevine ili neugodnog mirisa čak i kada nema vidljivog uzroka

Najčešći uzroci neurološkog oštećenja mirisa

• TBI (traumatska ozljeda mozga)
• Krvarenje u mozgu ili oštećenje tkiva
• Parkinsonova bolest
• Alzheimerova bolest
• Huntingtonova bolest
• Epilepsija
• Multipla skleroza (MS)
• Bolest (koronavirus).

Pušenje može oslabiti vaš osjet mirisa. Koristite zaštitnu opremu pri radu s kemikalijama ili u okruženjima gdje u zraku mogu biti iritansi.

Za bilo kakve promjene u senzornim sposobnostima preporučuje se da odmah posjetite svog obiteljskog liječnika (PCP). Nekoliko razloga za senzorne promjene mogu biti fiziološki ili privremeni, a proizlaze iz blažih tegoba poput infekcija, prehlada ili čak nekih lijekova. Iskrivljavanje osjeta znak je upozorenja živčanog sustava da nešto nije u redu. Kao i kod svakog medicinskog problema, procjena i rješavanje problema što je brže moguće ispravan je pristup liječenju ovih procesa. Odgađanje dijagnoze i liječenja može dovesti do ozbiljnijih problema, pa čak i trajnijeg procesa. Nemojte uzimati simptome zdravo za gotovo. Slušajte svoje tijelo… SVOJE ŠESTO ČULO, ono vam uvijek govori istinu!

Tradicionalna medicina pet osjetila savjetuje da će vam pronalazak nečega što vas strastveno zanima i dosljedno to radite dati osjećaj veće svrhe u životu. Svaki put kada to učinite, bilo da se radi o vježbanju ili kuhanju, osjećat ćete se dobro u svojoj koži. Meditirajte barem 10 minuta svaki dan, to vam omogućuje da filtrirate sve negativne i besmislene misli koje vas uzrokuju da previše razmišljate, a previše razmišljanja uzrokuje tugu. Nakon što meditacijom možete kontrolirati svoj um, možete kontrolirati i svoje emocije jer ćete naučiti da niste “samo” svoje misli.

Tradicionalni sustavi liječenja povezuju pet osjetila s elementima prirode i unutarnjim organima kako bi dijagnosticirali i liječili tijelo. Ovisno o filozofiji, osjetila djeluju kao vitalni portali za vraćanje unutarnje ravnoteže i vitalnosti.

Tradicionalna kineska medicina (TKM) povezuje osjetila s Wu Xing (Pet elemenata) i specifičnim Zang-Fu (organskim) sustavima. Oni diktiraju i tjelesne funkcije i dijagnostičke znakove:

• Vid (Oči / Jetra), terapeutski odražava zdravlje krvi i jetre. Zamagljen vid ili suhe oči ukazuju na nedostatak jetre i krvi.
• Govor/Jezik (Jezik / Srce), neke TKM teorije zamjenjuju osjet okusa “dikcijom” ili govorom, povezujući ga sa srcem i ukupnom mentalnom vitalnošću.
• Okus (Usta / Slezena), terapeutski odražava zdravlje usta i okusni pupoljci povezani su sa slezenom i želucem. Čudan ili metalni okus često ukazuje na probavne ili prehrambene neravnoteže.
• Miris (Nos / Pluća), terapeutski nos i olfaktorna funkcija povezani su s plućima. Smanjen osjet mirisa ili stalna začepljenost nosa povezani su s energijom pluća Qi ili slabim imunološkim sustavom.
• Sluh (Uši / Bubrezi), terapeutski uši su povezane s energijom bubrega. Tinitus ili gubitak sluha tradicionalno se liječi toniziranjem bubrežnog Yina ili Yanga.

Ayurveda, osjetila (Jnanendre) povezuje s pet primarnih elemenata (Mahabhute). Iscjeljenje uključuje njegovanje ovih kanala kroz senzorne terapije:

• Dodir (Koža / Zrak), stimulira se terapijskom masažom (Abhyanga) kako bi se smirio živčani sustav.
• Okus (Jezik / Voda), uravnotežen je korištenjem šest specifičnih okusa (slatko, kiselo, slano, gorko, oštro, trpko) u hrani kako bi se pomogla probava.
• Vid (Oči / Vatra), podržan terapijom bojama i uravnoteženjem unutarnje topline tijela.
• Miris (Nos / Zemlja), tretira se aromaterapijom i biljnim kapima za nos (Nasya) za uzemljenje uma.
• Zvuk (Uši / Eter), usklađuje se sa zvučnom terapijom, pjevanjem ili mazanjem ušiju uljem za poticanje mentalne jasnoće.

U tradicionalnoj tibetanskoj medicini (Sowa-Rigpa), pet osjetila (poznatih kao wangpo nga) izravno su povezana s pet elemenata (jungwa nga). Svaki osjetilni organ hrani odgovarajuću elementarnu energiju i funkcionira kao fizički ulaz za zdravlje i bolest. Pet osjetila i njihova svojstva u Sowa-Rigpi uključuju:

• Vid povezuje element Vatre. Vizualna percepcija i diskriminacija boja se zdrav element vatre kroz održavanje tonusa kože i normalne tjelesne temperature.
• Sluh povezuje element Prostora / Etera. Percepcija zvuka kroz element prostora osigurava šupljine i otvore u glavi koji omogućuju funkcioniranje ušiju.
• Miris je povezan s elementom Zemlje. Osjet mirisa kroz element zemlje daje nosu čvrstu strukturu i opskrbljuje tijelo tvrdim komponentama poput kostiju.
• Okus povezuje element Vode. Razlikovanje šest osnovnih okusa (slatko, kiselo, slano, oštro, gorko i trpko). Element vode održava tijelo i jezik vlažnima, olakšavajući probavu i asimilaciju.
• Dodir povezuje element Zraka / Vjetra. Taktilna percepcija kroz element zraka upravlja fizičkim kretanjem, disanjem i osjetima u cijelom tijelu.

Čovjek je društvena životinja i nemoguće je živjeti sam bez društva bilo koga drugog. Ne možete zadovoljiti ni svoje osnovne potrebe ako vas društvo odbacuje. Optimalno zdravlje oslanja se na međusobno povezanu ravnotežu sedam temeljnih dimenzija dobrobiti: fizičke, emocionalne, intelektualne, društvene, duhovne, okolišne i profesionalne/financijske. Njegovanje svake domene osigurava proaktivan, holistički pristup dugoročnoj vitalnosti i kvaliteti života. Morate uravnotežiti svoju neovisnost i ovisnost kako biste živjeli radosnim životom. Blagoslovljen si ako imaš ljude s kojima možeš podijeliti svoje radosti i tuge jer Zajednička radost je dvostruka radost; zajednička tuga je pola tuge.

Shvatite da je obilje svemira dostupno svima, Prof. dr. Smajo Safić Gupta