Krave u Indiji

Krava se u hinduističkoj religiji veže za boga Krishnu, koji je gajio veliku ljubav prema kravama a i volio krasti maslac kada je bio maleni dječak (kako je često prikazan u literaturi te na svetim slikama). Štovatelji Krishne stoga gaje veliko poštovanje i ljubav prema kravama. Na selu, krava je obavezan “član obitelji” i zbog svih blagodati koje ona daje derivata (mlijeko, prečišćeni maslac – ghee, sir, jogurt i izmet) su neprocjenjivo vrijedni ljudima u Indiji, mnogo više nego samo kravlje meso.

Čak se i kravlji izmet smatra blagom, jer je neophodan za organsko obogaćivanje zemljišta i uzgoj povrća i žitarica, a naveliko se koristi u seoskim domovima u Indiji kao materijal za loženje i grijanje. Uz mahunarke, kravlje mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor proteina u bezmesnoj vegetarijanskoj ishrani u Indiji. Vegetarijanski pristup je jedan od načina duhovnog rasta i princip nenasilja (Ahimsa) i se tu „skriva-istina“ zašto se kravlje meso ne jede.

Hindusi, posebno koji žive u velikim gradovima ipak jedu meso ne jedu ga često zbog tradicionalne kuhinje koja je bazirana na vegetarijanskim namirnicama i zbog visokih cijena mesa u Indiji – npr. za jedno pile možete kupiti količinu povrća koja je potrebna proširenoj obitelji za tjedan dana! „Bogati“ jedu piletinu, ribu ili eventualno janjetinu – kravlje meso se u većini ne jede (Ahimsa).

Krava je i zakonom zaštićena životinja u Indiji, njeno ubijanje, klanje te zanemarivanje samih njih i distribucija kravljega mesa je strogo zabranjeno / kažnjivo, a oni koji se bave ilegalnom distribucijom kravljeg mesa riskiraju rigorozne zatvorske i novčane kazne. Budući da se krave ne ubijaju, one koje nisu pripitomljene lutaju ulicama Indije same, kao “pješaci”. Mogu se vidjeti kako šetaju, “odmaraju” na cesti (dok ih automobili, rikše, biciklisti i motoristi zaobilaze), te kako prilaze uličnim trgovinama povrća da nešto pojedu. Neki trgovci posebno za njih čuvaju lišće rotkvi i povrće.

Nekim kravama, unatoč svetosti njihovog života život je vrlo težak te uslijed nedostatka hrane u gradovima traže hranu u hrpama smeća na ulicama. U posljednje vrijeme, sve više nevladinih i religijskih organizacija podiže svjesnost o tome da bi se ove krave trebale zbrinuti te da životinja koja se smatra svetom ne bi trebala jesti iz smeća i u nekim slučajevima umirati zbog komada plastičnih vrećica koje pojedu pri tome, tako da se počinju otvarati “skloništa” za krave lutalice, gdje se za njih brine zahvaljujući donacijama i volonterskom radu dobrih ljudi koji brinu o njima.

Krave imaju i svoj praznik u Indiji – Gopastami i slavi se jednom u godini. Na “praznik krava” krave se ukrašavaju te daruju njihovom omiljenom hranom, nakon čega se u hramovima moli za njihov dug život.

U Indiji se vjeruje da, kada su bik i krava zadovoljni, da su i svi ljudi na svetu zadovoljni. U hinduizmu postoje dvije teorije zašto je krava sveta životinja. Jedna je da postoji rang na kojem je krava na prvom mjestu, dok su životinje poput zeca, žabe,.. na dnu ljestvice. Druga teorija kaže da su u prošlosti Indijci često koristili meso krave i njeno mlijeko, što je dovelo skoro do istrebljenja krava i od tada je zakonom zabranjeno njihovo ubijanje. Danas je najbolji „zakon među ljudima“, mišljenje da ako ubijete kravu, kao da ste ubili svojstvenu majku.

Kravu, ili kako je Hindusi zovu Nandi, koju smatraju prijateljicom boga Krishnu, na sjeveru Indije čak večeraju sa ljudima, koji im na kraju večere ponude i desert. Najveći mogući kompliment koji žena u Indiji može čuti je taj da ima oči poput kravinih (sjećate se kod nas kravooka ili volooka Jelena). Kroz svetu duhovnu astrologiju Jyotish krave su snaga:

  • stvaranja
  • plodnost
  • žrtvovanje
  • sunce i mjesec, jedinstvo muške i ženske vitalnosti.

Krava je drevni simbol čovečanstva. Krava je povezivana sa nebom i sa onim moćima koje daju život na zemlji. Krava nosi sliku svog suprotnog pola u sebi (sunce i mjesec preteka). Kroz ovu dvosmislenost vidimo kako se javlja i u suprotstavljenim simbolima vatre i vode, u moćima neba i podzemnog sveta, i u jedinstvu ženske i muške energije (Shiva-Shakti).

Oko 90 milijuna krava živi u Indiji i drugi najveći izvoznik je govedine na svijetu (prva je Brazil), koji je započeo 60 godina prošlog stoljeća (svake godine se poveća za 5%). Danas, Indija izvozi meso u čak 65 zemalja širom svijeta. U inozemstvu, indijski govedar je cijenjen jer je meso životinja koje pase na otvorenom i rijetko se hrani kemijskim pripravcima. Trgovinu govedima uglavnom dominiraju indijski muslimani (oko 180 milijuna muslimana živi u Indiji).

Većina govedine izvezena je od pripitomljenih bivola (klanje krava dopušteno je samo u dvije od 29 indijskih država). Na granici Indijsko-Bangladeša postoji najveća ilegalna trgovina s kravama. Među Hindusima, kravlje meso jedu i “nedodirljivi – Adivasi ljudi”. Prije svakog izbora, opozicija trgovina govedine je vruće političko pitanje u Indiji.

Danas, Indija izvozi meso u čak 65 zemalja širom svijeta. U inozemstvu, indijski govedar je cijenjen jer je meso životinja koje pase na otvorenom i rijetko se hrani kemijskim pripravcima. Trgovinu govedima uglavnom dominiraju indijski muslimani (oko 180 milijuna muslimana živi u Indiji).

Većina govedine izvezena je od pripitomljenih bivola (klanje krava dopušteno je samo u dvije od 29 indijskih država). Na granici Indijsko-Bangladeša postoji najveća ilegalna trgovina s kravama. Među Hindusima, kravlje meso jedu i “nedodirljivi – Adivasi ljudi”. Prije svakog izbora, opozicija trgovina govedine je vruće političko pitanje u Indiji.

Od kravljeg izmeta se prave pogače kojima se oblažu zidovi I krovovi kuća siromašnijih žitelja, kao odlični izolator!. Glavni proizvod kravljeg izmeta je Bhasma, specijalizirana ajurvedska formulacija spaljenih metala, minerala i krvavijeg izmeta koja se u tradicionalnoj medicini koristi tisućama stoljeća. Transformirana u visoko upijajuće nanočestice kroz složene cikluse pročišćavanja i zagrijavanja, tradicionalno se vjeruje da jača imunitet, pomlađuje tijelo i liječi kronične bolesti.

 

Shvatite da je obilje svemira dostupno svima, Prof. dr. Smajo Safić Gupta